Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine, Južna Koreja je druga po stopi samoubistava na svijetu.

 

Na hiljade Južnokorejaca okreće se zatvoru kao načinu bijega od života. Od 2013. godine više od 2.000 ljudi prijavilo se u ustanovu "Zatvor u meni" u sjeveroistočnom okrugu Hongčeon, lažni zatvor koji oponaša isprazno iskustvo boravka iza rešetaka.

"Zatvorenicima" u "Zatvoru u meni" oduzimaju se telefoni i daje im se plava uniforma, prostirka, čajnik sa priborom, olovka i sveska, navode agencije. Zabranjeno im je da pričaju među sobom, a za obroke dobivaju osnovna, jednostavna jela, uključujući rižnu kašu za doručak i slatki krompir skuhan na pari za večeru. I sve to je na dobrovoljnoj bazi.

Veliki broj klijentele te ustanove čine kancelarijski radnici i studenti koji žele da provedu vikend daleko od južnokorejske kulture rada visokog intenziteta. U zemlji u kojoj se radi mnogo sati, a stopa samoubistva je visoka, to bi moglo da spasi na hiljade života.

Prosječan korejski radnik ukupno je radio 2.027 sati u 2017. godini, prema anketi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), što ih čini trećim na svijetu građanima jedne države koji najviše rade, poslije Meksikanaca i Kostarikanaca. To je jedna hiperkompetitivna radna i školska kultura koju je časopis "Berkli politikal rivju" nedavno opisao kao "smrtonosno nezdravu".

Eksperti vjeruju da je ona doprinijela visokoj stopi stresa i samoubistava u ovoj zemlji. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine, Južna Koreja je druga po stopi samoubistava na svijetu, sa prosječno 28,3 osobe na 100.000 ljudi koje su sebi oduzele život u 2015. godini.

Iz ove kulture "ekspres-lonca" iznikao je "Zatvor u meni". Suosnivačica "zatvora" Noh Ji-Hjang kaže da je ideja za lažni zatvor potekla od njenog muža, tužioca koji je često bio prisiljen da radi radne nedjelje u trajanju od 100 sati.

On je izjavio da bi rado išao u samicu na sedmicu da bi odmorio i bolje se osjećao, rekla je ona, dodavši: "Tako je sve počelo."

"Bio sam iscrpljen fizički i mentalno, ali nisam bio dovoljno hrabar da dam otkaz",  rekao je Nohin muž Kvon Jong Seok.

Sada se na stotine Južnokorejaca zatvara u ćelije od šest kvadratnih metara na periode od 24, a ponekad i 48 sati. Tamo nema satova, nema ogledala i postoji samo jedan mali toalet.

"Nisam znao šta da radim sa svojim životom. Potom sam pomislio da provedem sedmicu u samici. Donijeti odluku šta dalje sa životom bilo bi malo jasnije bez cigareta, pića, međuljudskih odnosa, šefa i stresnog posla. Zatvor mi je pružio osjećaj slobode",  rekla je Park Hje-Ri, dvadesetosmogodišnja kancelarijska radnica.

"Bila sam prezauzeta. Ne bi trebalo da sam sada tu, imajući u vidu koliko toga moram još da uradim. Ali sam odlučila da napravim pauzu i osvrnem se oko sebe kako bih imala uvid u bolji život za sebe".

Park je platila ekvivalentnu sumu od 88 američkih dolara da provede 24 sata u ovoj ustanovi. Ona je samo jedna od mnogih koji se odlučuju za taj novi, nevjerovatni oblik očuvanja mentalnog zdravlja. Prema Noh, samica nije ništa u poređenju sa životom napolju. Za neke, on bi čak mogao da bude pravi odgovor na njega.

"Bukvalno ste zatvoreni tamo, što je i koncept čitavog programa ", rekla je ona. Ali oni koji dođu kažu da su tamo doživjeli najveću sreću i slobodu. Većina se ispočetka opirala, zato što im je rečeno da je tamo kao u pravom zatvoru. Ali nakon što su proveli neko vrijeme unutra, rekli su da im ta mala ćelija nije zatvor, već da je to vanjski svijet.

Sve više ljudi dobrovoljno odlazi u zatvor da odmori od posla

 

 

 Istoričari se spore oko toga koje su godine bile najgore za čovječanstvo, a stručnjak sa Harvarda Majkl Mekormik tvrdi da je najteže bilo 536. godine, kada je Evropu, Aziju i Srednji istok pogodila misteriozna magla, nakon čega je uslijedilo 18 mjeseci mraka.

 Prema novom istraživanju, misteriozna magla najvjerovatnije je bila uzrokovana erupcijom vulkana na Islandu.

Erupcija je zasula pepelom veliki dio sjeverne polulopte, a onda su uslijedile još dvije velike erupcije, u 540. i 547. godini. Nakon toga, pojavila se kuga.

U današnjoj Kini tada je pao snijeg koji je izazvao veliku glad nakon što su uništeni usjevi, zbog čega je tokom sljedećih nekoliko godina bila nestašica hljeba.

Ljetnja temperatura pala je za 1,5 do 2,5 stepeni Celzijusovih i sve do 640. godine nije bilo poboljšanja.

U današnjoj Evropi 536. godina, tvrdi Mekormik, bila je "početak jednog od najtežih perioda za život".

Međutim, Mekormikova tvrdnja u suprotnosti je sa nekim drugim istoričarima koji tvrde da je najteža bila 1349. godina, kada je kuga poharala Evropu.

Dio istoričara kao najtežu godinu u istoriji čovječanstva navodi 1918, kada je španska groznica ubila do 100 miliona ljudi, navode naučni portali.

Kyli Harper, istoričar srednjovjekovne i rimske istorije sa Univerziteta Oklahoma, navodi da je "zapis" katastrofa koji je otkriven u ledu glečera omogućio razumijevanje lančane povezanosti ljudskih i prirodnih uzroka koji su doveli do pada Rimskog carstva.

Mekormik: Za čovječanstvo najteža je bila 536. godina

Rukom pisano pismo Alberta Ajnštajna u kome se on bavi konceptom religije premašilo je sva očekivanja i prodato je na aukciji u Njujorku za 2,9 miliona dolara.
 
Ajnštajnovo "Pismo o Bogu" - Foto: AFPAjnštajnovo "Pismo o Bogu" - Foto: AFP
Ajnštajnovo "Pismo o Bogu"Foto: AFP

Pismo pod nazivom "Pismo o Bogu" napisano je 1954. godine i očekivalo se da će dostići cijenu od 1,5 miliona dolara.

U ovom pismu Ajnštajn, koji je tada imao 74 godine, piše njemačkom filozofu Eriku Gutkinu /Eric Gutkind/ kao odgovor na jedno od njegovih djela.

Ovo pismo se vidi kao jedno od ključnih izjava u debati o odnosu nauke i religije.

"Ovo veoma iskreno, privatno pismo napisano je godinu dana prije smrti Ajnštajna i danas predstavlja najbolje artikulisan stav o njegovim vjerskim i filozofskim pogledima", saopšteno je iz aukcijske kuće "Kristi", prenio je Bi-Bi-Si.

"Riječ Bog za mene nije ništa drugo nego izraz i proizvod ljudske slabosti. Biblija je zbirka legendi, možda dostojnih poštovanja, ali ipak prilično primitivnih", napisao je Ajnštajn dok je bio na Univerzitetu Prinston u Nju Džersiju.

Ajnštajn je dodao da nikakvo tumačenje, ma koliko bilo suptilno, ne može da promjeni njegov stav.

Pedesetdvogodišnji Čarls Obong iz Ugande je tražio od supruge da ga sahrani sa velikom količinom novca kako bi podmitio Boga i uz novac ga zamolio da mu oprosti sve grijehe.

 

Obong je radio kao viši službenik ministarstva i godinama je skupljao novac koji će sa sobom ponijeti u grob.

Njegov zet je potvrdio informaciju da je Čarls zahtijevao da ga njegova žena sahrani sa približno 60.000 dolara. Novac je namjeravao da da Bogu u zamjenu za oprost grijehova koje je napravio dok je bio živ. 

Čarls je dugo imao problema sa zdravljem i posljednje dane života provodio je planirajući šta će i kako reći Bogu kada se sretnu na Sudnji dan.

Sahranjen je na sjeveru Ugande, ali njegov spokoj nije dugo potrajao s obzirom da je grob uskoro iskopan i opljačkan, prenosi "Klix.ba".

 

Tražio da ga sahrane sa hrpom novca kako bi podmitio Boga

Pjevanje uz gusle upisano na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, odlučeno je danas na sjednici Uneskovog međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa na Mauricijusu.

Na tu listu UNESCO-a prethodno su upisani "kolo" 2017. i "slava" 2014.

Thumbnail

Ako bi vas neko pitao koja je najgora godina u ljudskoj istoriji, šta biste rekli? Godina 1347. je bila poprilično loša, tada je "crna smrt" pogodila Evropu, bilo koja godina Holokausta takođe se može može smatrati užasnim periodom, ali i 1918. godina kada je počela španska groznica koja je ubila više od 100 miliona ljudi.

Ipak, kako se ispostavilo, najgora godina za život u ljudskoj istoriji je 536. godina naše ere, otkrili su naučnici sa Harvarda. 

Autor studije i istoričar Majk Makormik potvrdio je ove vijesti kazavši "da je to bio početak jednog od najgorih perioda za život, ako ne i najgora godina". 

Na početku te godine, Bliski Istok, Evropa i neki dijelovi Azije su se suočili sa 18 mjeseci potpunog mraka izazvanog tajanstvenom maglom. 

Razlog zašto se magla spustila i prekrila gradove navodno je kataklizmiča erupcija vulkana na Islandu početkom 536. godine, nakon čega je Evropu prekrio oblak vulkanske prašine čije čestice odbijaju sunčevu svjetlost. 

To je izazvalo padanje snijega u Kini, neuspjeh usjeva na više kontinenata, ekstemne suše, gladi i bolesti uglavnom na sjevernoj hemisferi, piše Dejli mejl. 

Arheolog i istoričar prof. Makormik kaže za Sajens magazin (Science Magazine) da "svijet nije mislio da će se nešto promijeniti sve do 640. godine naše ere, više od 100 godina kasnije". 

Temperature tokom ljeta 536. godine su bile između 1,5 i 2,5 stepeni Celzijusovih, te je ovaj period jedna od najhladnijih decenija u proteklih 2.300 godina.

Thumbnail

Please publish modules in offcanvas position.