Finska je najsrećnija zemlja na svijetu, ali njeno stanovništvo stari brže nego većina drugih, što tamošnju vladu tjera da pronađe nove stanovnike koji će pomoći isplatu sve većeg broja penzionera.

Uređenje tržišta rada najvjerovatnije će biti glavno pitanje parlamentarnih izbora u Finskoj koji će se održati 14. aprila, a prema izvještaju državne agencije objavljenom u ponedjeljak i u kome se ističu ključni izazovi u narednom periodu, nova vlada moraće da pronađe način da podigne stopu zaposlenosti na 75 odsto od svih radno sposobnih Finaca do 2023. godine i na 80 posto nakon toga, prenosi Blumberg.

Kako se navodi, trenutna stopa je 72 odsto, što odgovara cilju koji je 2015. godine postavio sadašnji premijer Juha Sipila i koji se tada smatrao teško dostižnim.

U to vrijeme samo 68 odsto radno sposobnih Finaca je imalo posao, a zemlja se oporavljala od trogodišnjeg privrednog pada, drugog nakon recesije koja je počela 2008. godine.

Danas 140.000 ljudi više ima posao u odnosu na doba kad je Sipila stupao na dužnost, ali još oko 150.000 novih radnika biće neophodno da bi najsjevernija članica evrozone održala svoj sistem socijalne pomoći.

"Financiranje našeg nordijskog modela blagostanja, koji nas čini najsretnijom zemljom svijeta sa nevjerojatno visokim životnim standardom, zavisi o višim stopama zaposlenosti", izjavio je Aki Kangašarju, glavni ekonomista Nordijske banke i dodao da Finska mora da obezbijedi da "svako ko može da radi ima posao".

Globalni privredni rast takođe je generirao zapošljavanje, ali taj trend uskoro će nestati s obzirom na usporen rast najvećih ekonomija svijeta.

Kangašarju rješenje vidi u još dubljim reformama tržišta rada koje bi mogle povećati broj slobodnih radnih mesta.

Osim toga, Finci bi se mogli pripremiti i na određeno stezanje remena.

"Ako ne postignemo veću zaposlenost, moraćemo više da štedimo, odnosno režemo troškove u javnom sektoru, što će opet dovesti do manjih prihoda od poreza i većih troškova za nezaposlene", rekao je Kangašarju.

Thumbnail

Island je jedinstven prvenstveno zbog svoje prirode, ali i zbog neobičnih zabrana koje su bile na snazi tokom njegove duge istorije i koje su imale značajan kulturološki uticaj.

Psi 

Još 1924. godine stanovnicima Rejkjavika je bilo zabranjeno posjedovanje pasa, a sve radi spriječavanja zaraza. Zabrana je trebalo da minimalizuje rizik da psi prenesu ehinokokozu ljudima. Psi su, inače, prenosili ovaj virus tokom osamdesetih godina 19. vijeka, a on se i dalje teško liječi. Danas je posjedovanje pasa dozvoljeno, ali pod striktnim zdravstvenim uslovima. 

Određeni reptili 

Zmije, guštere i kornjače je ilegalno posedovati na Islandu, zbog čega je već bilo nekoliko slučajeva krijumčarenja ovih životinja. Glavni razlog zabrane jeste krijumčarenje kornjače devedesetih nakon čega je vlasnik životinje dobio salmonelu. Glavni razlog zabrane ovih vrsta reptila jeste da se sačuva jedinstvena vrsta islandskih konja od infekcije. 

Alkohol 

Neobična zabrana alkohola bila je aktuelna 1915. godine i jednim dijelom 1935. kada su samo pića iznad 2,25 odsto alkohola bila legalizovana, a pivo je bilo zabranjeno! Zabrana piva je trajala do 1989. godine jer je Island želio da uspostavi sopstveni nacionalni identitet nakon odvajanja od Danske. Prije legalizacije, ispijanje piva se smatralo aktivnošću Danaca, pa samim tim i ne previše patriotski. Danas se 1. mart slavi kao Nacionalni praznik kada je pivo na Islandu postalo legalno.

Televizija 

Da ste posjetili Island 1966. godine dobili biste vijest da državna televizija ne emituje nikakav program četvrtkom. Ideja koja se krije iza ove odluke jeste da četvrtak postane rezervisan za socijalizovanje. Zabrana se produžila do kraja jula kada je odlučeno da televizija neće raditi čitavog mjeseca. Pošto se jul smatrao mjesecom za odmor, bilo je i logično da nećete gledati televiziju. Zabrana četvrtka je ukinuta 1983. godine, a jula četiri godine kasnije, tačnije 1987. godine. 

Baskijci 

Godine 1615. tri baskijska kitolovca potonula su na obali Vestfjorda na sjeverozapadu Islanda. Čak 80 preživjelih mornara našlo se u malom selu bez hrane, što ih je navelo na to da opljačkaju mještane. U tom trenutku je donesen zakon po kome svako može ubiti Baskijca ukoliko ga ugleda. Vjerovali ili ne, zakon je ostao u knjigama sve do 2015. godine.

Thumbnail

Kina ubrzano razvija planove da bi u Južnom kineskom moru na dubini od oko 6.000 metara izgradila nevjerovatan podvodni kompleks, ali ne za ljude, nego isključivo za vještačku inteligenciju, prenosi "Daily Mail".

"U dubokom moru nema ceste, ne moramo juriti za drugim zemljama, mi smo put", rekao je kineski predsjednik Si Đinping. 

Projekt je pokrenut na Kineskoj akademiji nauka u Pekingu i procjenjuje se da će koštati više od 140 miliona evra.

Dronovi poput kineskog bespilotnog podmorničkog vozila "Qianlong III" mogli bi pomoći u pokretanju programa istraživanja morskih dubina i najaviti dolazak kolonije vještačke inteligencije na dnu mora.

Jedna od mogućih lokacija je dubokomorski jarak Manila smješten u Tihom okeanu u blizini Filipina.

Jarak je dubok oko 5.400 metara i jedna je od seizmički najaktivnijih svjetskih zona.

Thumbnail

Berlin je kao prva savezna pokrajina u Njemačkoj koja je Međunarodni dan žena, 8. mart, proglasila neradnim danom.
 
"Ova odluka je veliki signal za napredak u procesu postizanja ravnopravnosti muškaraca i žena", rekla je Deri Čaglar portparol za ravnopravnost zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke u Senatu grada i savezne pokrajine Berlin.

Odluku su podržale i stranke Ljevice i Zeleni s kojima SPD u Berlinu tvori vladajuću koaliciju.

Stranke CDU, FDP i AfD kritikovale su odluku da upravo Međunarodni dan žena postane neradni praznik u Berlinu te su se umjesto toga zalagali za proglašenje Dana reformacije neradnim danom.

Zeleni su odbacili ovu ideju tvrdeći da se radi o vjerskom prazniku samo za protestante, dok je Dan žena "praznik za sve žene".

8. mart, Dan žena - Foto: ilustracija8. mart, Dan žena - Foto: ilustracija

Poznati britanski aktivista za zaštitu životne sredine pisac i novinar Mark Lin tvrdi da je sadašnji nivo ugljen-dioksida dovoljan da se potope svi veliki obalski gradovi.

Lin upozorava da je sadašnja količina ugljen-dioksida u atmosferi Zemlje posljednji put bila visoka kao sada prije gotovo tri miliona godina. 

"Drugim riječima, današnje koncentracije veće su nego u bilo kojem trenutku postojanja homo sapiensa, odnosno čovjeka", kaže Lin. 

U to doba, napominje on, nivo mora bio je viši za 30 metara nego sada, što znači da će i današnje količine ugljen-dioksida biti dovoljne da se istopi toliko leda iz polarnih regija da bi bili potopljeni svi veliki obalski gradovi. 

LJudi sada iz Zemljine kore vade oko deset milijardi tona ugljen-dioksida, bilo u obliku ugljenika, gasa ili nafte, a sve to svake godine završi u atmosferi, upozorava Lin u autorskom tekstu koji prenose američke TV mreže. 

Svaka nova vijest o klimatskim promjenama gora je od prethodne, pa je očekivano i priznanje klimatologa da se okeani zagrijavaju mnogo brže nego što je to bilo predviđeno. 

Količina toplote koju sada upijaju okeani jednaka je energiji koja bi bila oslobođena aktiviranjem barem tri atomske bombe poput one koja je bačena na Hirošimu, i to svake sekunde, navodi Lin, pozivajući se na podatke britanskog lista "Gardijan". 

"Kada sam 2007. godine pisao jednu od svojih knjiga očekivalo se da će grebeni izgubiti boju oko 2030. Ali, to se događa već sada. Za samo dvije godine svoju boju izgubilo je gotovo 90 odsto korala iz Velikog koralnog grebena", napominje Lin. 

On navodi da su naučnici koji su istraživali to područje zbog toga plakali. 

Lin je predvidio 2007. godine da će Hjuston do 2040. pogoditi razoran uragan koji će biti posljedica klimatskih promjena. 

"Ali, to se već dogodilo jer je 2017. godine uragan `Harvi` donio toliko vode na područje Hjoustona koliko kroz Nijagarine vodopade protekne tokom 110 dana", kaže on. 

Thumbnail

Iako je najbogatija zemlja Evrope, barem prema podacima CIA, Lihtenštajn nema aerodrom ni željeznicu, a građani imaju pauzu za ručak dugu čak 90 minuta, piše "Quartz".

Tokom tih sat i po, od 12 do 13.30, država mora biti u tišini, odnosno nije dozvoljeno "košenje trave ni glasna zabava".

Uz to, Lihtenštajn svojim građanima nalaže da svake godine u februaru ili martu uzmu sedam dana slobodno kako bi se bavili sportom, na takozvani sportski praznik, a porez na dobit je među najnižima u Evropi - 12,5 odsto. 

Ta država nema izlaz na more, jedna je od najmanjih zemalja svijeta, a ima manje od 40 hiljada stanovnika, od kojih su trećina stranci. 

Iako nije članica Evropske unije, dio je Evropske slobodne trgovinske zone (EFTA), šengenskog prostora i Evropskog ekonomskog prostora. 

Nakon Prvog svjetskog rata Lihtenštajn se našao na ivici bankrota, pa je zemlja odlučila da smanji poreze. Pedesetih godina najviši porez je bio samo 1,4 odsto, što je, naravno, privuklo strane korporacije da svoja sjedišta otvore upravo u Lihtenštajnu. 

Thumbnail

Please publish modules in offcanvas position.