Japanski ministar zadužen za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine, Jošitaka Sakurada, našao se na udaru zbog trominutnog kašnjenja, zbog čega se javno izvinio.

Sakaruda je zakasnio na sastanak u skupštini, pa je morao da se izvini treći put za tri godine.

Opozicija je kašnjenje opisala kao znak nepoštovanja prema funkciji koju obavlja i zatim bojkotovala sastanak budžetske komisije, prenosi BBC.

Prošle nedjelje je izjavio kako se osjeća iznevjerenim pošto je talentovana japanska plivačica saopštila da ima leukemiju.

"Ona je potencijalni osvajač zlatne medalje na Igrama, sportistkinja od koje imamo velika očekivanja. Stvarno sam razočaran", rekao je Sakurada.

Nekoliko dana kasnije se izvinio pod pritiskom javnosti.

Prije tri godine Sakurada je žene koje su tokom Drugog svjetskog rata bile prisiljene da pružaju seksualne usluge japanskim vojnicima, nazvao "profesionalnim prostitutkama".

Sakaruda, inače, obavlja i funkciju ministra za sajber bezbjednost, a prošle godine je izjavio da nikada nije koristio računar i da mu je drago što je uvijek prebacivao taj dio posla saradnicima.

Japanska opozicija je u više navrata tražila da podnese ostavku.

U istraživanju koje je sproveo dnevni list Asahi Šinbun čak 65 odsto ispitanika je reklo da ovaj ministar ne radi dobro, a 13 odsto je zadovoljno Sakuradinim dosadašnjim učinkom, prenosi BBC.

Thumbnail

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u obraćanju Federalnoj skupštini da je natalitet u Rusiji u opadanju i da je potrebno sačuvati narod i podržati porodice.

 

"Ljudi moraju da osjete promjene, da se situacija mijenja nabolje. Glavni zadak je da se sačuva naš narod, da se podrže porodice", rekao je Putin.

Putin je povodom novih mjera o povećanju nataliteta u Rusiji rekao da je zemlji potrebno više djece, a manje poreza.

On je podsjetio na nove mjere koje su uvedene za novonastale porodice – novčane naknade za prvo i drugo dijete, bez obzira na region Ruske Federacije u kojem se dijete rodilo.

Putin je dodao da Rusija treba da se kreće samo naprijed i da svoje kretanje ubrza.

On je rekao da, ukoliko neko misli da to nije moguće, onda je bolje da sa takvim stavom ne pristupa svom poslu.

Druga veoma važna stvar na kojoj treba raditi je zdravstvo. O stanju u zdravstvu govori situacija u ruskim bolnicama i domovima zdravlja – u pojedinim dijelovima zemlje veoma je komplikovano uopšte i doći na pregled, istakao je Putin.

U toku je realizacija projekta „štedljiva poliklinika“, u kojoj se vrijeme čekanja smanjilo tri puta, međutim problem je što je malo takvih institucija.

Putin je naložio da se takve institucije uvedu u daleko većem broju, da se u taj program uključe i dječije poliklinike.

Dodao je da će Rusija izdvojiti trilion rubalja na liječenje oboljelih od raka, ali i podsjetio da je procenat onih koji su izliječeni od te teške bolesti u porastu.

Odnosi sa SAD

Veliku pažnju Putin je posvetio izlasku SAD iz Sporazuma o raketama srednjeg i malog dometa rekavši da su od trenutka potpisivanja tog dokumenta do danas mnoge zemlje radile na razvoju takvog naoružanja, dok Vašington i Rusija to nisu.

Prema njegovim riječima, Amerika je trebalo tako i da kaže, a ne da izmišlja kojekakve razloge da istupi iz Sporazuma.

Putin je, međutim, istakao i kako je SAD prekršila Sporazum. „Amerika je razmjestila sisteme Edžis ašor u Evropi koji su u stanju da lansiraju tomahavke.

Rusija je bila i biće suverena zemlja, ona će takva biti ili je neće biti uopšte. Rusija ne može da bude država ako ne bude suverena. Neke zemlje to mogu, ali Rusija ne, izjavio je Putin.

Širenje povjerenja i saradnje sa drugim zemljama u raznim sferama – to je prioritet spoljne politike, istakao je.

Spomenuo je Bjelorusiju, rekavši da je neophodno povećati saradnju u okviru Evroazijske ekonomske unije, zatim se osvrnuo na pitanje Kine, rekavši da je izuzetno važno imati ravnopravne odnose sa tom zemljom. Takođe, naveo je i Indiju rekavši da Rusija sa tom zemljom ima veliku saradnju.

Osvrnuo se i na pitanje Japana, rekavši da je od velike važnosti pronaći put kako bi se potpisao mirovni sporazum.

Putin je istakao i da Rusija nema namjeru prva da razmješta rakete u Evropi, ali ukoliko Amerika to učini, Rusija će to shvatiti kao prijetnju.

U tom slučaju Moskva će biti prinuđena da razmjesti naoružanje kako bi mogla da gađa ne samo teritorije gdje su razmješteni raketni sistemi, već i teritorije gdje se nalaze centri za donošenje takvih odluka.

Rusija ne želi eskalaciju tenzija, ali je neophodno da ne dođe do bilo kakvih iluzija – odgovor će biti recipročan.

Putin je završio obraćanje Federalnoj skupštini riječima da će konsolidacija društva, ali i sigurnost u svoje mogućnosti biti glavni uslov za uspjeh zemlje. „Rusija će zasigurno osigurati sopstveni uspjeh“, zaključio je ruski predsjednik.

"Antiruska politika ne odgovara interesima SAD“, izjavio je Putin i predložio američkim partnerima da proračunaju domet i briznu ruskih sistema naoružanja i tek na osnovu toga da donose odluke.

Bezbjednost Rusije će biti osigurana, istakao je.

Putin je dodao da je Rusija spremna za dijalog, ali neće više da kuca na zatvorena vrata.

"Rusiju je potrebno očuvati kao civilizaciju koja je zasnovana na mnogovjekovnim tradicijama i vrijednostima. Potrebno je ujediniti se i svjesno napraviti izbor u korist solidarnog razvoja Rusije.

Novo oružje

Putin je predstavio nove tipove naoružanja – prvenstveno se osvrnuo na hiperzvučnu raketu "Cirkon“, koja je u stanju da leti brzinom od devet mahova.

Rekao je i da je pokrenuta serijska proizvonja komleksa „Avangard“, kao i proizvodnja „Sarmata“.

Najnovije oružje „Peresvet“ i „Kindžal“ pokazali su svoju efikasnost, a uspješno ispitivanje prošao je i „Burevestnik“, dok će „Posejdon“ butu spušten u vodu u prvom kvartalu ove godine.

Nauka i kosmos

Potrebno je povećati kapacitete satelitskog sistema, budući da Rusija raspolaže neophodnim mogućnostima da tako nešto sprovede u djelo, rekao je Putin.

„Globalna konkurencija se premješta u oblasti nauke i obrazovanja“, istakao je Putin i dodao da su Rusiji potrebno stručnjaci koji su spremni na ogromna dostignuća.

On je istakao da bi svo to znanje koje je Rusija dobila prilikom razvoja novog oružja trebalo sada preusmjeriti na društvenu sferu. Potrebno su veliki projekti kada je riječ o razvoju genetike, ali i vještačke inteligencije.

Infrastruktura i regioni

Ove godine će preko Krimskog mosta krenuti željeznički saobraćaj, što će dodatno pojačati tempo ekonomskog rasta tog poluostrva, izjavio je Putin.

On je takođe rekao da je neophodno modernizovati infrastrukturu širom Ruske Federacije, razvijati Daleki istok, što je strateški bitno.

Putin je rekao i daće uskoro biti pušten autoput između Moskve i Sankt Peterburga, kao i da će biti rekonstruisano 60 aerodroma širom zemlje.

Ekonomija

Rezervni fond Ruske Federacije u potpunosti pokriva cjelokupan spoljni dug zemlje, izjavio je Putin.

On je izdvojio četiri prioriteta – rast produktivnosti rada, povećanje izvoza sekundarnih roba, poboljšanje poslovne klime, kao i uklanjanje svih ekonomskih ograničenja.

Rusija ima istorijsku šansu da poboljša uslove za biznis, a prije svega u oblasti IT.

Putin je naložio Vladi da stvori prijatne uslove za investicije u tehnološke startapove. „Cjelokupno naše zakoknodavstvo mora da bude u skladu sa aktuelnom tehonološkom situacijom“, naveo je.

Problem ekologije je problem svakog od nas – to je u interesu svih naroda koji žive u Rusiji, izjavio je Putin.

Dodao je i da će širom Rusije ove godine biti otvoreno mnoštvo novih nacionalnih parkova.

Pored toga, Putin je rekao i da prilikom realizacije svih planova neophodno je imati u vidu interese ljudi koji u tiim dijelovima Rusije žive.

Ranije je najavljeno da će govor biti posvećen stanju u zemlji i glavnim pravcima unutrašnje i spoljne politike, prenio je "Sputnjik".

Glavno pitanje je da li će Putin oboriti svoj rekord i održati govor duži od dva sata, budući da je do sada njegov najduži govor trajao sat i 55 minuta, koji je održao prošle godine.

Najkraće Putinovo obraćanje Federalnoj skupštini od 48 minuta dogodilo se 2004. i 2005. godine, međutim ako se uzme u obzir prosjek, njegovi govori su trajali oko sat i 15 minuta.

Putin: Rusija spremna za dijalog, ali neće više da kuca na zatvorena vrata

Zapad vrši pritisak na zemlje Balkana da postanu članice NATO-a zanemarujući narode tih država, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
 
 

On je na konferenciji u Diplomatskoj akademiji Ministarstva spoljnih poslova u Moskvi, posvećenoj pokojnom ruskom ambasadoru u UN Vitaliju Čurkinu, rekao da Zapad ignoriše lekcije iz istorije i jednostavnu diplomatsku učtivost.

- Zapad nastavlja da sprovodi besramnu politiku uvlačenja regiona u NATO, potpuno zanemarujući narode u tim zemljama, a uz sve to ignorišući istorijske lekcije i jednostavnu diplomatsku učtivost - istakao je Lavrov.

Lavrov je naglasio da Rusija uporno i već dugo poziva na vraćanje osnovnim principima međunarodnih odnosa zapisanim u Povelji UN i dokumentima OEBS-a, a to su suverena jednakost država, uzdržavanje od miješanja u unutrašnja pitanja, prijetnji ili upotrebe sile i pronalaženje rješenja za sukobe mirnim sredstvima, javio je TASS.

Sergej Lavrov (Foto: Sputnik/Alekseй Filippov) -

Rusija mora da se pripremi za moguće pokušaje Zapada da joj uskrati pristup globalnoj internet mreži na taj način što će uspostaviti svoje "segmente" veba, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Mislim da će zemlje Zapada dobro promisliti prije nego urade tako nešto, ali postoji teoretska mogućnost da Rusiji bude uskraćen pristup internetu i zato mi moramo da formiramo segmente koji neće zavisiti od nekoga sa strane", rekao je Putin, prenio je TASS. 

On je rekao da će takav eventualni pokušaj nanijeti ogromnu štetu Zapadu. 

Putinova izjava uslijedila je dan nakon što je ruski parlament podržao jače kontrole interneta protiv stranog uplitanja.

Thumbnail

Pregovori o "Bregzitu" mogli bi biti produženi ako Britanija ne isposluje razuman sporazum za napuštanje EU, rekao je danas predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.
 
 

- Zajedno sa premijerom Britanije Terezom Mej pripremili smo veoma dobar i siguran sporazum za obje strane, ali su to Britanci odbacili, a nisu ponudili ništa kao alternativu - rekao je Tusk za mrežu TVN24.

On je dodao da ako Britanija ne izađe na vrijeme sa razumnim sporazumom u tom slučaju uvijek postoji opcija produženja pregovora.

- I produženje pregovora bilo bi bolje u odnosu na 'razvod' bez sporazuma - rekao je Tusk.

Britanija napušta EU 29. marta.

Donald Tusk (REUTERS/Ints Kalnins) - Foto: REUTERS

Petro Porošenko, predsjednik Ukrajine, potpisao je danas ustavni amandman, kojim obavezuje svoju državu na ulazak u NATO i Evropsku uniju, prenose agencije.

 

On je u svom obraćanju u parlamentu izjavio da vidi osiguravanje članstva Ukrajine u EU i NATO kao "stratešku misiju", prenose agencije.

Porošenko, koji se kandidirao za drugi mandat na predsjedničkim izborima, dodao je da ima za cilj da preda zvanični zahtjev za članstvo u EU do 2023. godine, ali i da je svjestan da Ukrajina mora "prijeći dug put" da bi ispunila kriterij obje institucije.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk obratio se vladi Ukrajine, rekavšši da "nema Evrope bez Ukrajine", kao i da EU neće nikada priznati pripajanje Krima Rusiji te da će nastaviti sa sankcijama Moskvi.

Predsjednik Ukrajine potpisao amandman o ulasku u EU i NATO

Please publish modules in offcanvas position.