Vlada Kantona Sarajevo je na današnjoj sjednici donijela odluku kojom se raspisuje nagrada u iznosu od 50.000 KM za lice čije informacije dovedu do hapšenja Edina (Muharema) Gačića, rođenog 01. septembra 1976. godine u BanjaLuci, s prebivalištem u selu Brđani, opština Konjic, po raspisanoj potjernici.

Zadužila je komesara Uprave policije da hitno, uz prethodne konsultacije sa ministrom pravde i uprave, ministrom unutrašnjih poslova i ministrom finansija, propiše proceduru o načinu evidentiranja i identifikacije lica koje prijavi informaciju, kao i načinu i rokovima izvršenja isplate nagrade.

Ova nagrada se isključivo odnosi na informisanje policije, a nikako na uključivanje građana u potragu, što bi moglo ugroziti njihovu bezbjednost i samu potragu.

Thumbnail

Za područje cijele Republike Srpske i Federacije BiH za danas je na snazi žuti meteoalarm zbog očekivanih jakih udara vjetra, kiše i snijega.

Prema prognozama meteorologa, duvaće jak vjetar, mjestimično olujni brzine do 65 kilometara na čas. 

 Očekuje se da će u toku dana pasti od 20 do 40 litara kiše po metru kvadratnom, dok je prognozirana visina novog snježnog pokrivača od 10 do 30 centimetara na planinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. 

Žutim meteoalarmom označava se potencijalno opasno vrijeme zbog čega se stanovništvu savjetuje oprez.

Thumbnail

Bošnjaci nikada ne bi preduzeli tako radikalan potez kao što je zahtjev za izmjenom naziva Republika Srpska da nemaju podršku Zapada, ali i Turske, objavljeno je na sajtu "Moderna diplomatija" /Modern diplomacy/.

tekstu pod nazivom "Nemiri u Bosni" navodi se da je nakon nedemokratskog pristupa Crne Gore NATO-u, i uskoro Makedonije, NATO sada usmjerio pažnju na BiH.

U tekstu autora Slaviše Milačića navodi se da je glavni protivnik ulaska BiH u Alijansu Republika Srpska, čiji je parlament izglasao rezoluciju o vojnoj neutralnosti, te da je Zapad sasvim jasan po tome da neće odustati dok sve zemlje Balkana ne postanu članice Alijanse.

"Najznačajnija teritorija i obalski transportni koridori između Zapadne Evrope i istočnog Sredozemlja i između baltičkog i Egejskog mora prolazi kroz Srbiju. Upravo zato, glavni cilj Zapada jeste članstvo Srbije u NATO-u, čime bi Rusija ostala bez strateškog saveznika na Balkanu", navodi se u tekstu.

Isti izvor ističe da je glavna prepreka ovome "druga srpska država na Balkanu", odnosno Republika Srpska. "Upravo zato su Bošnjaci ohrabreni da udare na osnovu Dejtonskog sporazuma", navodi se u tekstu.

U tekstu se ističe da izjava lidera SDA Bakira Izetbegovića koji je rekao da je on spreman da razmotri odbacivanje te inicijative ako u narednih šest mjeseci "SNSD promijeni svoje ponašanje" i prihvati dalji put BiH prema NATO-u, jasno pokazuje ko stoji iza te inicijative.

Autor navodi da je čak i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, nekoliko dana prije Bakira Izetbegovića, uslovio određivanje mandata Savjeta ministara /koji trenutno pripada Srbima/ članstvom u NATO-u.

"Takođe, treba naglasiti da se inicijativa pojavila nedugo nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji, gdje se susreo i sa rukovodstvom Republike Srpske" navodi se u tekstu.

Autor ističe da Ustavni sud BiH igra glavnu ulogu u političkom životu BiH i ima tri strane sudije, dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata što znači, a što je praksa već pokazala, da troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija imaju većinu, što oni i koriste. I na taj način proizvoljno nameću svoje odluke svim građanima BiH.

"Ako inicijativa za ukidanje imena Republika Srpska dođe pred Ustavni sud BiH Srbi moraju da pokažu odlučnost, koju je pokazao najuticajnijij srpski političar Milorad Dodik. Mora se donijeti odluka o proglašenju nezavisnosti Republike Srpske. Iako takva odluka nosi rizik od konflikta u BiH Republika Srpska, nema drugog izbora", zaključuje autor.

Thumbnail

U Kanton Sarajevo danas dolazi 130 policajaca iz drugih kantona kao ispomoć u potrazi za odbjeglim višestrukim ubicom Edinom Gačićem (42).

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica poručio je da će učiniti sve da ubica bude pronađen, a kako bi se bezbjednost pojačala danas stiže dodatnih 130 policajaca, prenose federalni mediji. 

Komesar Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Mevludin Halilović rekao je da se provjeravaju sve dojave građana u vezi sa Gačićem, zbog sumnje da je u subotu veče ubio i pripadnika Federalne uprave policije Mahira Begića na lokalitetu Suhodol u blizini Tarčina, te da je već zaprimljeno nekoliko stotina poziva zabrinutih građana. 

Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo raspisala je i operativnu potragu za Gačićem, u kojoj se navodi da je naoružan i opasan. 

Gačić je prošle sedmice na području opštine Konjic ubio Sauda Sultanića, nakon čega se dao u bjekstvo. 

Edin Gačić bio je pripadnik zloglasnog odreda "El mudžahedin", a prije ovog počinio je još dva ubistva. On je 1998. godine ubio saborca Ismeta Gunića, a 2002. godine život je oduzeo svojoj majci. 

Thumbnail

Prijedlog godišnjeg nacionalnog programa BiH za period 2018-2019. godina čiji je predlagač Komisija za NATO integracioni proces BiH, nakon što je tri puta skidan sa dnevnog reda, ponovo je uvršten u dnevni red današnje sjednice Savjeta ministara u tehničkom mandatu.
 
Na sjednici Savjeta ministara u tehničkom mandatu održanoj 22. januara ova tačka je skinuta sa dnevnog reda na prijedlog ministra inostranih poslova Igora Crnatka.

Ministar bezbjednosti Dragan Mektić rekao je tada novinarima da smatra da taj dokument treba vratiti nadležnoj komisiji.

On je ranije ukazao da nisu ispunjeni formalnopravni uslovi da se ova tačka nađe na dnevnom redu budući da Komisija za NATO integracioni proces BiH nije završila svoj posao.

Sjednica Komisije za NATO integracioni proces BiH, koja je bila zakazana za 20. decembar, nije održana zbog nedostatka kvoruma nakon što su na sastanku zvaničnika Republike Srpske kod predsjednice Željke Cvijanović srpski članovi Komisije pozvani da ne učestvuju u njenom radu.

Na internet stranici Savjet ministara navodi se da su na dnevnom redu sutrašnje sjednice i odluke u vezi sa početkom rada državnog zatvora u Istočnom Sarajevu.

Pred ministrima u tehničkom mandatu naći će se Prijedlog odluke o prestanku rada Јedinice za implementaciju Projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH.

Oni bi trebalo da razmotre i Prijedlog odluke o utvrđivanju datuma početka rada Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH.

Prema pisanju medija, razlog što ova ustanova još nije počela sa radom jeste spor između ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića i ministra pravde Јosipa Grubeše o tome ko će da rukovodi zatvorom.

Šarović traži da to bude Srbin, a Grubeša da to bude Hrvat.

Ove tačke trebale su da budu razmatrane još na sjednici održanoj 13. decembra, ali su skinute sa dnevnog reda.

U odluci o zatvaranju Јedinice za sprovođenje projekta izgradnje državnog zatvora navedeno je da se gase i upravni i nadzorni odbor, a u odluci o otvaranju tog zatvora istaknuto je da se rukovodstvo imenuje u roku od šest mjeseci, dok je u obrazloženju navedeno da će Ministarstvo pravde početi kadrovsko popunjavanje tek po donošenju odluke.

Na koji način će biti vršeno kadrovsko popunjavanje nije precizno navedeno, iako je riječ o velikom broju radnih mjesta. Prema procjenama, u tom zatvoru radiće oko 200 zaposlenih.

Savjet ministara razmotriće Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH u vezi sa povećanim prilivom migranata u BiH.

Na dnevnom redu je Informacija o stepenu realizacije reformskih mjera u vezi sa pismom evropskog komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Јohanesa Hana.

Biće riječi o Informaciji o primjeni Odluke o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnom tekovinom EU u prošloj godini.

Pred ministrima će se naći Informacija šefa Pregovaračkog tima BiH u Stalnoj zajedničkoj komisiji viših predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRЈ o preduzetim aktivnostima na realizaciji zaključka Savjeta ministara sa sjednice oodržane 30. januara, u vezi sa zaključkom Predsjedništva BiH od 12. decembra prošle godine sa uključenim izvještajima Ministarstva pravde BiH i Pravobranilaštva BiH.

Savjet ministara u tehničkom mandatu razmotriće Izvještaj o radu Nadzornog tijela za praćenje provođenja strategije na nivou BiH za rad na predmetima ratnih zločina za period za 2017. godinu i prvu polovinu prošle godine.

Na dnevnom redu je i Nacrt zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije.

Savjet ministara - Foto: RTRS

Povećan broj investitora uzrokovao je nedostatak radnika u Sloveniji, pa u pojedinim sektorima nude novčane nagrade onima koji dovedu novu radnu snagu.

Slovenačka ekonomija raste, a počiva, prije svega, na izvozu, koji čini 80 odsto bruto domaćeg proizvoda. 

Nedostatak kadra, odnosno zavarivača, proizvođač izduvnih sistema iz Črnomelja riješio je stimulacijom zaposlenih. 

Onaj ko preporuči ili dovede novog radnika dobija 250 evra stimulacije. 

U posljednje četiri godine iznos stranih investicija u Sloveniji veći je za 4,5 milijarde evra. 

To se posebno osjeća u manjim, nerazvijenim sredinama, navode ekonomski portali. 

Kraj Maribora gradi se fabrika najvećeg proizvođača auto-dijelova "Magna", a u Kočevju i Logatcu investitori iz Japana otvaraju proizvodnju robota i medicinske opreme. 

To je oko 1.000 novih radnih mjesta u zemlji sa tek pet odsto nezaposlenih. 

Slovenačka Vlada je pristala na zahtjev ljevice da minimalna plata bude povećana na 640 evra. Do 2021. godine, ona će iznositi oko 730 evra. 

Sindikalci pozdravljaju ovu odluku, a slovenački poslodavci plaše se da će to smanjiti konkurentnost, pa traže manje poreze. 

Ako investitori nastave da ulažu u Sloveniji, rašće i životni standard, a to će osjetiti i radnici iz susjednih zemalja, koji dolaze u tu zemlju da rade. 

Thumbnail

Please publish modules in offcanvas position.