Najbolji teniser svijeta Novak Đoković dobitnik je najvećeg sportskog priznanja, nagrade Laureus.

Na velikoj ceremoniji u Monte Karlu, Novak je po četrvrti put u karijeri ponio ovo laskavo priznanje, takozvani “sportski Oskar”, pošto je proglašen za najboljeg sportistu svijeta u 2018.

Novak je prethodno dobijao ovu nagradu 2012, 2015. i 2016. godine. Posljednje dvije godine nije bio u konkurenciji jer, logično, nije ni mnogo igrao zbog problema sa povredom lakta.

Ove godine, srpski teniser je pobjedio u izuzetno jakoj konkurenciji, a iza njega su ostali vozač Formule 1 Luis Hamilton, košarkaš Lebron Džejms, atletičar Eluid Kipčog, te fudbaleri Kilijan Mbape i Luka Modrić.

Novak je u 2018. uspio da napravi veliki povratak na tron svjetskog tenisa. Sa 23. pozicije na ATP listi sredinom juna mjeseca, uspio je za svega pet mjeseci da se vrati na prvo mjesto ATP liste pošto je osvojio titule na Vimbldonu i US Openu, te masters trofeje u Sinsinatiju i Šangaju.

Ova nagrada ne reflektuje put od nekoliko meseci već rekao bih od Rolan Garosa 2016. kada sam držao sva četiri Grend slema. Hvala svima, hvala Laureusu na još jednoj nagradi koju sam dobio”, izjavio je Novak po prijemu nagrade.

Prije početka ceremonije, Novak je rekao:

Nelson Mandela, osnivač Čaureusa je rekao jednu prelepu stvar a to je da je sport univerzalan jezik. Imamo moć da menjamo i utičemo na živote mnogih ljudi, posebno mladih. Laureus upravo radi to, dotiče se tih oblasti gde se mladi bore da nađu svrhu i smisao u svom životu. Oni im daju nadu kroz sport. Zato se toliko mladih na ovom svetu oslanja na sport i sportske heroje jer se identifikuju s njima”, rekao je Đoković.

Dobitnici nagrada

 

Sportista godine: Novak Đoković (tenis)

Sportistkinja godine: Simon Bajls (gimnastika)

Najbolji tim godine: Fudbalska reprezentacija Francuske

World action ličnost godine: Kim Kloe (snoubord)

Sportska ličnost sa pos. potrebama: Henrijeta Farkašova (skijanje)

Povratak godine: Tajger Vuds (golf)

Sportski duh godine:Lindzi Von (skijanje)

Posebno dostignuće: Eluid Kipčog (atletika)

Životno dostignuće: Arsen Venger

 

Novak četvrti put najbolji sportist svijeta

Prijedlog platforme o nastavku dijaloga s Beogradom koji je usvojila Priština, a koji će danas biti dostavljen parlamentu, predviđa, između ostalog, priznanje jednostrano proglašene kosovske nezavisnosti.

 

Predviđa i ukidanje Rezolucije 1244 i osnivanje suda za zločine koje su tokom posljednjih sukoba na kosovskoj teritoriji navodno počinili Srbi.

Prema pisanju lista "Zeri", koji je imao uvid u ovoj dokument, platforma predviđa i da svaki sporazum koji se Prištini ponudi na potpisivanje treba da bude u skladu sa kosovskim ustavom.

Platforma se ne bavi zahtjevom Beograda, SAD i EU o ukidanju stopostotno uvećanih taksi na robu iz centralne Srbije, što je uslov da dijalog bude nastavljen.

"Za Republiku Kosovo, prema ovoj platformi, pravno obavezujući konačni sporazum stupio bi na snagu tek nakon ispunjenja sledećih uslova: Srbija je priznala Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu, referendum o sporazumu je održan na Kosovu i sporazum je ratifikovan od obeju država".

Svaki sporazum sa Beogradom, navodi se, treba da bude u potpunosti u skladu sa ustavom Kosova, koji predviđa da su "suverenitet i teritorijalni integritet zemlje nepovredivi, neotuđivi i neodvojivi i zaštićeni svim sredstvima definisanim ovim ustavom i zakonom".

U dokumentu koji je pripremio prištinski tim za nastavak dijaloga navodi se da je "glavna svrha Republike Kosovo da osigura priznavanje i prihvatanje suvereniteta Kosova kao nezavisne države, pravno obavezujućim sporazumom".

Navodi se da nijedan sporazum sa Beogradom ne može biti potpisan dok ne bude postignut dogovor o svim pitanjima.

Platforma predviđa i unapređenje prava albanske zajednice u Srbiji u, kako se navodi, punom reciprocitetu sa pravima koje srpska zajednica ima na Kosovu.

Zapisano je i da na Kosovu ne može biti drugog nivoa upravljanja, osim lokalnog i centralnog.

Što se prava na prirodne resurse Kosova tiče, sa posebnim naglaskom na izbjegavanje rizika od gubitka jezera Gazivode i rudnika Trepče na sjeveru, navodi se da sva imovina koja se nalazi na kosovskoj teritoriji pripada isključivo Kosovu, te da o tome pregovora nema.

Prema platformi, proces normalizacije i konačnog sporazuma treba da uključi jasno, smisleno, bezuslovno i neopozivo prihvatanje od Srbije legitimnog državljanstva Kosova.

"To uključuje priznavanje nezavisnosti i državnosti Kosova unutar postojećih granica", navodi se u platformi.

A što se, kako stoji, ratnih zločina, nestalih osoba, žrtava seksualnog nasilja i reparacija tiče, platforma predviđa da bi konačni sporazum trebao da uspostavi poseban tribunal za istrage, krivično gonjenje i presuđivanje navodnih ratnih zločina koje su počinili Srbi na kosovskoj teritoriji 1998.

Takođe je navedeno da bi Rezolucija 1244 UN trebalo da bude ukinuta.

Najzad, napominje se da će sporazum sa Beogradom biti postignut uz posredovanje EU i podršku SAD, koje takođe treba da služe kao garant za sprovođenje obaveza koje predviđa budući sporazum, navodi list "Zeri".

Otkriveno šta piše u platformi o nastavku dijaloga sa Beogradom

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je za nju očekivan stav da pristupanje BiH EU nije uslovljeno članstvom u NATO i da u formalnim i zvaničnim uslovima za kretanje neke države ka EU nigdje ne piše da prethodno mora biti član Alijanse.

 

"Formalni zahtjev te vrste ne postoji. Jedan broj država centralne i istočne Evrope, kao i Baltika postale su članice NATO-a prije ulaska u EU, ali ne zato što je to bio uslov, već zato što je to bilo opredjeljenje tih zemalja. Nije nužno da država mora biti član NATO-a da bi postala član EU", ocijenila je Cvijanovićeva.  Ona je to ilustrovala primjerima vojno neutralnih zemalja - članica EU, poput Švedske i Austrije, koje sarađuju sa NATO-om kroz program "Partnerstvo za mir". 

Ona je sa žaljenjem ocijenila da je teško očekivati da bude ubrzan evropski put BiH, iako bi to, kako je istakla, donijelo mnoge prednosti.  "To jeste naše strateško opredjeljenje. Želimo da idemo evropskim putem, ali nažalost nećemo tamo stići zbog raznih stvari i okolnosti. Među njima je i činjenica da u EU nemate konsenzus u pogledu da ona treba da se širi prije nego što sama sebe konsoliduje", navela je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.  Navodeći da je jedan od opterećujućih elemenata vezan za izlazak Velike Britanije iz EU, Cvijanovićeva je rekla da osim toga postoje i neke države članice EU koje su skeptične prema zemljama Balkana zbog skepse vezane za taj prostor.  "To je jedna dimenzija, a druga je u kakvom se stanju nalaze države koje su pretendenti za članstvo koje jesu na putu prema Briselu, ali su nejednako udaljene od Brisela", navela je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, u ovoj regiji postoji mnogo otvorenih pitanja među kojima su neka jednako otvorena kao što su bila i prije 20 godina i neki od procesa nisu zaokruženi.  "To utiče i na stabilnost, ekonomski potencijal i bezbjednosnu sliku države koja želi da ispunjava uslove da bi postala članica EU. To su stvari koje nas opterećuju, mnogo neusaglašenih pitanja, a malo je primjera gdje se vidi da se nešto popravilo. Uglavnom su to jednako loši odnosi ili su čak i pogoršani u nekim aspektima", dodala je Cvijanovićeva.  Kao primjer, predsjednik Srpske navela je takse koje je samoproglašeno Kosovo nametnulo Srbiji i BiH, odnose između Hrvatske i Srbije koje nikako ne uspijevaju da postignu komunikaciju sa više razumijevanja, kao i činjenicu da se neki u BiH ne mogu pomiriti sa tim da ne mogu imati BiH kakva je bila prije rata, a neki drugi misle da će nestati Republika Srpska. 

"Ali, ne treba gubiti nadu, niti stajati na putu u pokušajima da se sva ta pitanja rješe za budućnost cijele regije", rekla je Cvijanovićeva i dodala da unutar BiH nikako ne može da se stvori kohezioni element i međusobno povjerenje. 

Govoreći o međunarodnom položaju Srpske, Cvijanovićeva je istakla da sve njene institucije imaju jedan cilj - da se promoviše ono što jeste Republika i da se nađu ljudi koji racionalno mogu da posmatraju ovaj prostor i mogu razumjeti probleme u BiH i u regiji. 

"U okviru takvih odnosa Srpska traži sebi mjesto i mogućnost da iskomunicira poruku o sebi i o tome kakvi su ovdje realni odnosi, kao i na koji način mi smatramo da se određeni problemi mogu prevazići", pojasnila je Cvijanovićeva, naglasivši da u tome nema ničega što bi bilo protiv nekoga.

  Osvrćući se na predstojeće izbore u EU, Cvijanovićeva je iznijela očekivanja bazirana na osnovu anketa koje je imala priliku da vidi da će vjerovatno desnica biti dominanta politička snaga u institucijama Unije.

  "Da li će /nakon izbora/ postojati drugačiji odnos prema Balkanu, vidjećemo. Mislim da će se on manje-više zadržati na istom nivou kakav je sada", rekla je Cvijanovićeva.  Ona je istakla da ne treba propuštati prilike bez obzira na to ko je na vlasti ili ko je dominantan u institucijama EU, navodeći da će uvijek biti onih koji će dati snažnu podršku kretanju ka Evropi, ali i onih koji će biti skeptični.

Резултат слика за željka cvijanović

Predsjednik Republike Aleksandar Vučić uručio odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Dana državnosti Srbije. Laureati su svojim radom doprinijeli da Srbija bude bolja i uspješnija, poručio je Vučić.

Vučić je na početku svečanosti, obraćajući se laureatima, rekao da je u proteklih 215 godina stvorena država.

"Rezultati su toliko veći ako se zna da smo ne malo puta bili saplitani, kočeni, unazađivani, a pokušavali su i da nas unište", rekao je predsednik dodajući da su to nekada činili naši neprijatelji, a da smo nekada i sami u tome učestvovali.

Kako je rekao, vrijednosti ustanika su se našli i u prvom ustavu Srbije koji je bio moderan i savremen, izuzetan za to vrijeme jer je ukinut feudalizam, garantovana sloboda i bar nakratko zauzdana apsolutističa vlast. 

Ističe da je to bilo dovoljno da se nastavi borba za modernu i slobodnu Srbiju i da se pokaže da "Sunce slobode snažno sija nad zemljom".

Dodaje da se Srbija i danas nalazi na tom putu, da su pred državom i društvom veliki izazovi, a da su centralne vrijednosti kojima se rukovodimo – sloboda, mir, ravnopravnost i ljubav prema Srbiji. 

Posebno je zahvalio inostranim laureatima koji su "širili ugled Srbije daleko van njenih granica čime su pokazali pripadnost istim ciljevima i vrednostima".

Među laureatima je i bugarski premijer Bojko Borisov kome je uručen Orden Republike Srbije na lenti. Borisov je svim građanima Srbije čestitao praznik, a onda je rekao da nagradu prima u ime svih Bugara koji su uložili velike napore tokom bugarskog predsedavanja EU kako bi Srbija bila nerazdvojni deo Evrope i u najskorije vreme postala članica EU.

Naveo je da je za jednu državu najbolje da ima suseda članicu EU i dodao da se nada da će Srbija i Bugarska zajedno raditi na infrastrukturi, gasnim stanicama, razvoju turizma i sporta.

Borisov je ukazao da veruje i vidi da Srbija ide pravim putem i da, ma koliko nekada teške bile odluke koje moraju da se donose, najlepše je kad među narodima vladaju ljubav, mir i prijateljstvo. 

Vučić je dodelio ukupno oko 60 odlikovanja, a među odlikovanima su pojedinci, institucije ili udruženja.

Odlikovanja su pripala Horu RTS-a, Narodnom muzeju, glumcu Mihailu Miši Јanketiću, rvaču Davoru Štefaneku, hirurgu Milanu Milenkoviću, a posthumno je odlikovan akademik Vladeta Јerotić. Nagradu je dobio i pevač Predrag Živković Tozovac. 

Među laureatima je 12 stranih državljana, a osim Bojka Borisova nagradu je dobio i bivši kineski ambasador Li Mančang. 

Pripadnicima Vojske Srbije odlikovanja biće dodeljena prilikom obeležavanja njihovog dana u aprilu.

U ime dobitnika na svečanosti se obratila direktorka Narodnog muzeja Bojana Borić Brešković koja se zahvalila predsednku.

Najviše odlikovanje koje dodeljuje Srbija je Orden Republike Srbije na ogrlici (prvi stepen), odnosno na lenti (drugi stepen), koja se uručuju šefovima država i vlada stranih država.

U ordenskom sistemu Srbije je još pet ordena – Srpske zastave, Karađorđeve zvezde, Sretenjski, Belog orla s mačevima i Orden zasluga za odbranu i bezbednost.

Država zaslužne pojedince nagrađuje i zlatnim i srebrnim medaljama za hrabrost "Miloš Obilić" za zasluge i revnosnu službu. 

Srbija obilježava Dan državnosti, kao podsjećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donesen prvi moderni ustav Srbije.

Thumbnail

Evropski parlament je u svojoj rezoluciji u vezi sa BiH pozvao vlasti te zemlje da vrate imovinu vjerskim zajednicama i drugim privatnim licima.

 

Iako se eksplicitno ne spominje Jevrejska zajednica, radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i naša zemlja, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama holokausta.

U ovoj deklaraciji se, između ostalog, ističe da ovih 46 zemalja treba da ulože posebne napore kako bi se preživjelim i njihovim potomcima omogućio život u dignitetu.

"Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama holokausta, zemlje učesnice se pozivaju da ulože svaki napor kako bi ispravile posljedice nepravednog oduzimanja imovine", navedeno je u deklaraciji.

Podsjećanja radi, najveći dio imovine oduzet je u toku i nakon Drugog svjetskog rata, a imovina je, osim pripadnicima Jevrejske zajednice, oduzeta i pripadnicima drugih vjerskih zajednica, kao i drugim privatnim licima koja su bila smatrana neprijateljima tadašnjih vlasti.

U svojoj rezoluciji Evropski parlament poziva na ispravljanje ovih istorijskih nepravdi, kao uslov za primanje BiH u članstvo u EU.

"Pozivamo BiH da obezbijedi pravo na imovinu, ukazujemo na nedostatak zakonskog okvira za rješavanje pitanja prava na restituciju i ohrabrujemo vlasti da pokrenu dijalog sa svim zainteresovanim stranama na ovim pitanjima", istaknuto je.

Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže za "Nezavisne" da je BiH jedina zemlja u regionu koja ništa nije uradila da se toj zajednici, ali i drugim zajednicama, vrati njihova imovina, ili da ih adekvatno obešteti.

"Sve ostale zemlje su to pitanje riješile ili su počele da ga rješavaju, osim BiH. RS je počela to da rješava kada je 2001. usvojila zakon, međutim naredne godine visoki predstavnik je taj zakon ukinuo smatrajući da to pitanje treba riješiti na nivou BiH. Od tada do danas ništa nije urađeno, a tek kada se formira naredni Savjet ministara vidjećemo hoće li se oni baviti ovim pitanjem", kaže Finci.

Ističe da je ohrabren ovim dokumentom Evropskog parlamenta, koji, kako kaže, prvi put eksplicitno navodi da je pitanje restitucije, kao dio opšte vladavine prava, uslov za EU.

Dodaje da je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, prilikom posjete Izraelu rekao da je jevrejska imovina u BiH vrijedna oko šest milijardi maraka, ali upozorava da ova cifra vjerovatno nije tačna.

"Niko nikad nije napravio procjenu. Ova cifra se spominje više kao opravdanje da se radi o ogromnoj imovini i da se zato ona ne može vratiti. Međutim, veliki dio ovog problema se može riješiti da državu ne košta ništa. Recimo, ako imate zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koja je vlasništvo Jevrejske zajednice, onda samo treba napraviti da se kirija ne plaća njima, nego Jevrejskoj zajednici. Samo je stvar volje da se ovaj problem riješi", kaže Finci i dodaje da je jevrejska imovina u 28 gradova gdje su postojale jevrejske zajednice, a da je u RS najveći dio te imovine u Banjaluci i Doboju.

"Vi ste Banjalučanin, prošetajte Gospodskom ulicom i pitajte starije Banjalučane i vidjećete kome su pripadali svi ti objekti koji se tamo nalaze", kaže Finci.

Inače, nije samo BiH zemlja koja ne vraća imovinu žrtvama nacističkog režima, ili ljudima kojima je imovinu oduzela postratna vlast u istočnoj Evropi. Britanski "Guardian" piše da je većina zemalja bivšeg komunističkog bloka uradila vrlo malo da se ovo pitanje trajno riješi.

"U tim zemljama živi oko pola miliona žrtava holokausta. Većina ih živi u bijedi", piše "Guardian".

Резултат слика за bih

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović večeras će u Istočnom Sarajevu prisustvovati ceremoniji zatvaranja Evropskog omladinskog olimpijskog festivala /EJOF/, na kojoj će se obratiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Svečanom zatvaranju EJOF-a, čiji su domaćini bili gradovi Istočno Sarajevo i Sarajevo, prisustvovaće predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, kao i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović. 

Ceremonija zvaničnog zatvaranja EJOF-a zakazana je za 19.30 časova ispred zgrade Gradske uprave, saopšteno je iz kabineta predsjednika Republike Srpske. 

EJOF, koji je otvoren 10. februara, okupio je više od 1.500 mladih sportista iz 46 evropskih zemalja koji su se takmičili u osam sportova - alpsko skijanje, biatlon, nordijsko skijanje, snoubording, umjetničko klizanje, brzo klizanje, hokej i karling. 

Tokom svečanosti biće obavljena primopredaja zastave između ovogodišnjeg i organizatora narednog Festivala mladih, koji će biti održan u finskom gradu Lahtiju, a gašenjem olimpijskog plamena zvanično će biti završen ovogodišnji EJOF. 

Zatvaranju će prethoditi koncert beogradske grupe "Van Gog", sa početkom u 18.00 časova. Nakon zatvaranja planiran je koncert grupe "Miligram" u 20.30 časova, a biće upriličen i vatromet. 

Najavljeno je da će zbog ceremonije zatvaranja na području Istočnog Sarajeva biti povećane mjere bezbjednosti i izmijenjen režim saobraćaja.

Thumbnail

Please publish modules in offcanvas position.