Požar u mjestu Bobovišta u Federaciji BiH širi se velikom brzinom ka području Trebinja usljed jakog vjetra, rečeno je Srni u Vatrogasnoj jedinici Trebinje.

 Požar se širi na nepristupačnom području što trebinjskim vatrogacima onemogućava njegovo gašenje.

U mjestu Bobovišta požar je izbio juče oko 16.00 časova.

Jak vjetar širi požar iz FBiH ka Srpskoj

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi rekli su da su odgovori na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije usaglašeni u okviru tijela mehanizma koordinacije, te izrazili nadu da će odgovori biti dostavljeni u Brisel do kraja februara.

 

U razgovoru sa generalnim direktorom Direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Kristijanom Danijelsonom i izvršnim direktorom za Evropu i centralnu Aziju u Evropskoj službi za spoljne poslove Tomasom Majer-Hartingom, oni su naveli da je vladama i Savjetu ministara dostavljena integralna verzija odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika.

Članovi Predsjedništva BiH još jednom su ponovili da bi pozitivno mišljenje Evropske komisije i preporuka za dobijanje statusa zemlje kandidata u ovoj godini predstavljalo dodatni podstrek za ubrzano sprovođenje reformskih procesa.

Oni su informisali sagovornike o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i procesu formiranja vlasti, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Sagovornici su se saglasili da je zvanična posjeta članova Predsjedništva BiH u januaru institucijama EU u Briselu ocijenjena pozitivno, kako u BiH, tako i i u EU.

Danijelson i Harting pozdravili su opredijeljenost članova Predsjedništva BiH da ubrzanije rade na EU perspektivi BiH, te pozvali institucije BiH da što prije dostave usklađene odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika.

Oni su pojasnili da će mišljenje Komisije služiti kao mapa puta za sveobuhvatne reforme koje će se sprovoditi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i poštivanja ljudskih prava.

Predstavnici EU su rekli da je za dobijanje pozitivnog mišljenja veoma važno ubrzano formiranje svih nivoa vlasti u BiH, te ponovili snažnu podršku evropskih institucija putu BiH ka punopravnom članstvu u EU.

Odgovori na dodatna pitanja iz upitnika do kraja mjeseca

Stotinjak migranata na putu je iz Bihaća prema Prihvatnom centru Ušivak u Hadžićima.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić kazao je da je riječ o jako finim migrantima, koji nisu skloni nasilju.

"Kada evidentiramo da je neko počinio krivično djelo ili narušio javni red i mir, oni se smještaju u zatvorene centre, u zatvoreni prihvatni centar u Istočnom Sarajevu, tako da ne znam otkud informacija da u Ušivak dolaze problematični migranti", dodao je Kljajić.

Ranije je najavljeno da će iz Bihaća u Ušivak doći oko 250 migranata, a ovo je prva grupa od njih stotinjak, dok će ostali biti postepeno premještani.

Kako je pojašnjeno, migrante premještaju jer u centrima na području Bihaća nema mjesta, dok u PC Ušivak ima oko 300 slobodnih mjesta.

Thumbnail

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović poručio je danas u Istanbulu da je od početka migrantske krize do danas na teritoriji Srbije registrovano više od milion migranata, te da je država reagovala odgovorno, trudeći se da očuva bezbjednost građana i ispoštuje osnovna ljudska prava migranata.

 

On je na šestoj ministarskoj konferenciji budimpeštanskog procesa rekao da se u Srbiji trenutno nalazi 4.000 migranata u 14 stalnih ili privremenih prihvatnih centara.

Stefanović je istakao da se ne smije zanemariti činjenica da je od trenutka izbijanja migrantske krize povećano krijumčarenje i trgovina ljudima, te naglasio da MUP Srbije intenzivno radi na otkrivanju kriminalnih grupa s ciljem njihovog najstrožeg sankcionisanja, saopšteno je iz MUP Srbije.

On je naveo da je policija Srbije u 2018. godini spriječila 162 lica da izvrše krivično djelo krijumčarenje ljudi.

"Takođe, pojačanim nadzorom državnih granica, tokom 2018. godine u pokušaju nezakonitog prelaska granice sprečene su 7.032 osobe, dok je od početka ove godine do danas u tim namerama zaustavljeno više od 1.000 migranata", rekao je Stefanović.

On je poručio da će Srbija i dalje biti pouzdan partner i da je spremna da, u skladu sa svojim kapacitetima, nastavi da daje doprinos zajedničkom radu u okviru budimpeštanskog procesa.

Stefanović: Više od milion migranata u Srbiji

BiH bilježi dobre rezultate kada je riječ o Regionalnom stambenom programu koji ima za cilj obezbjeđivanje krova nad glavom za više hiljada izbjeglih i raseljenih lica kroz izgradnju i obnovu kuća i stanova u gotovo svim lokalnim zajednicama u ovoj zemlji.

Regionalni program je višegodišnji projekat koji zajednički realizuju BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, uz pomoć brojnih donatora, kako bi se na kraju došlo do cilja, a to je trajni smještaj za oko 74.000 osoba.

Program se sprovodi u nizu potprojekata za koje se pripremaju posebni prijedlozi i o čijem finansiranju odlučuje Skupština donatora Fonda Regionalnog programa koja je do sada BiH dala zeleno svjetlo za šest  potprojekata. 

U posljednjem izvještaju o sprovođenju Okvirnog sporazuma između Razvojne banke Savjeta Evrope i BiH u vezi sa tim programom piše da su u program uključene 83 lokalne zajednice sa kojima su potpisani sporazumi o saradnji te da je planirano uključenje još oko 30 opština i gradova što, kako je naznačeno, znači da se program sprovodi na području cijele BiH.

Skupština donatora je odobrila sve aplikacije koje je podnijela BiH za šta su iz Fonda Regionalnog programa obezbijeđena 124 miliona maraka, uz doprinos BiH od oko 22 miliona, tako da je vrijednost potprojekata 146 miliona bez uračunatog PDV-a.

Do kraja juna prošle godine su, kako je istaknuto, potpisana 152 ugovora sa domaćim dobavljačima usluga i radova u vrijednosti od 40 miliona maraka, a odnose se na projektovanje, izvođenje radova i druge poslove. Završena je gradnja 520 objekata sa 699 stambenih jedinica, od kojih je sedam zgrada sa 185 stanova i 514 porodičnih kuća. Tehnički prijem je obavljen, izdate upotrebne dozvole i objekti useljeni. U toku je obnova i izgradnja 855 stambenih jedinica, od čega 509 kuća i 346 stanova.

- Donatori su potvrdili da je došlo do napretka partnerskih zemalja u sprovođenju programa, ali da je potrebno preduzeti niz mjera od strane svih učesnika kako bi bila dodatno poboljšana efikasnost projekata - piše u jednom od zaključaka u usvojenom izvještaju.

Jedna u nizu lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koja je uključena u Regionalni program je Prnjavor, u kojem je u toku gradnja zgrade namijenjene za ugrožene kategorije. Načelnik opštine Darko Tomaš nedavno je naveo da su putem Razvojne banke Savjeta Evrope i dosadašnjeg Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske obezbijedili donatorska sredstva za izgradnju objekta kolektivnog stanovanja sa 14 stambenih jedinica u okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.

Sekretarijat

Aktivan partner u Regionalnom programu je i novoformirani Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije, odakle su nedavno poručili da će nastaviti da rade na projektima koji se odnose na trajno stambeno zbrinjavanje izbjeglica, raseljenih lica i povratnika. Sekretarijat će, kako su kazali, nastaviti sve aktivnosti koje je do sada realizovalo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica koje je prestalo da postoji.

Siguran krov nad glavom za najugroženije

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izjavio je danas u Briselu da zemlje zapadnog Balkana treba da imaju stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji jer u suprotnom, upozorio je, postoji rizik od povratka u ''90-te godine prošlog vijeka.

 

"Ako te zemlje ne postanu članice EU-a rizikujemo povratak u ''90-e. Mislim da je to pitanje rata ili mira", rekao je Junker na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenačkim predsjednikom Borutom Pahorom s kojim je razgovarao o perspektivi članstva zemalja zapadnog Balkana.

On je dodao da će učniti sve da dođe na sastanak Inicijative tri mora, koji organizuje slovenački predsjednik početkom juna u Ljubljani.

"U potpunosti podržavam tu inicijativu", rekao je Junker koji je, podsjeća Hina, i prošle godine učestvovao na sumitu inicijative u Bukureštu.

Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija o "italijanskoj Istri i Dalmaciji", navodeći da je Tajani "imao pravo što se izvinio".

S druge strane, Pahor je zahvalio Junkeru na podršci koju pruža toj inicijativi i najavio da će pozvati i njemačkog predsjednika na samit.

Govoreći o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, Pahor se posebno osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu za koju je rekao da je slučaj "sui generis" i da prema njoj treba biti "suptilan", što ne znači, naglasio je, da joj treba popuštati po pitanju ispunjavaja kriterijuma za evrpske integracije.

Inicijativa tri mora izvorno je hrvatsko-poljski projekt, pokrenut 2016. godine na sastanku u Dubrovniku, u cilju jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke saradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma za osiguranje političke podrške i djelovanja na konkretnim projektima, a okuplja 12 zemalja EU- Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumuniju, Bugarsku, Litvaniju, Letoniju, Estoniju, Sloveniju i Austriju, podsjeća Hina.

Junker: Članstvo Balkana u EU - pitanje rata ili mira

Please publish modules in offcanvas position.